Galić vina su, zahvaljući vrijednom radu i odličnim odlukama stručnjaka koje su zadnjih godina donosili u ovoj vinariji, postali jedan od vodećih nacionalnih vinskih aduta. Graševina kao naša najraširenija sorta svakako je izuzetno bitna i u njihovoj ponudi.
Ove subote popodne u Kongresnom centru Green Golda u Zagrebu pod vodstvom glavnog enologa Galić vina, Slavena Jeličića, održano je vertikalno kušanje graševine. Kušale su se redom Galić Graševine: 2017, 2016, 2015, 2013, 2011 te 2008.

Galić vina graševina
Slaven Jeličić i Saša Špiranec

Uvod je dao Saša Špiranec

Uvodnu riječ dao je Saša Špiranec, inicijator Vinart Grand Tasting vinskog sajma, najznačajnijeg i svakako najbolje organiziranog vinskog događanja u Hrvatskoj. Ove godine održava se po peti put u Laubi 6.3. i 7.3.
Otprije nekoliko dana naš vinski ekspert Saša Špiranec postao je i Decanterov sudac na svjetskim vinskim nagradama – na čemu mu čestitamo. Uz njega, naši Decanter suci su otprije još i sommelieri Siniša Lasan te Mario Meštrović.

Galić vina graševina
Saša Špiranec

Utoliko je još nevjerojatnije što izvrsnost Vinart Grand Tastinga ove godine nisu prepoznale institucije na gradskoj i državnoj razini, poput turističkih zajednica ili pak Hrvatske gospodarske komore

Nevjerojatno, jer su u isto vrijeme financijski popratile neke manje značajne manifestacije. Da se razumijemo, pobornici smo da i manje (i nevažnije) manifestacije budu praćene financijski, ali skandalozno je (kao i puno toga u ovoj državi) ne pratiti one koji to najviše zaslužuju.

Galić vina i njihova graševina

Kutjevačka Vinarija Galić svoje vinograde ima na obroncima Krndije i Papuka (Radovanci, Podgorje, Vetovo, Venje) nadmorske visine od 150 do 300 metara.
Vrsta tla je glinasta ilovina te pijesak i kamen (na većim visinama).
Prinos po trsu je uglavnom od 1-1.5kg, dok im je starost vinograda od 12 do 20 godina.

Hladnu macerijaciju provode od 12-24h na temperaturi od 8 do 10 stupnjeva Celzija. Fermentaciju odrađuju s 33% prirodnih kvasaca, dok se odležavanje vrši u inoxu te ovalnim drvenim bačvama od 33hL.

Vlasnik vinarije Josip Galić vizionarski je uspio realizirati veliki projekt nove (i da ne zaboravimo reći – predivne) zgrade vinarije. U njoj se nalazi restoran s domaćim specijalitetima, kušaonica i svi ostali sadržaji koji ovo zdanje čine izuzetnim eno-gastro, ali i arhitektonskim ostvarenjem.

Galić vina graševina

Glavni enolog Galić vina, Slaven Jeličić, vodio je ovu radionicu energično i prepun strasti za posao kojim se u ovoj vinariji bavi već godinama. I takva su im i vina – kontinuirano izvrsna.
Zanimljivo nam je bilo kušati graševine od mlađe 2017 do one iz 2008.
Ova iz 2017. uz fine mirodije i herbalnost već sada posjeduje i kvalitetu odležanog vina (naravno, uz već spomenute karakteristike mlađe berbe – svježinu i voćnost).
Od ostalih testiranih graševina (a bila je ovo jedna od rijetkih vertikala s obzirom na mali broj preostalih boca u nekim berbama) posebno nas se dojmila 2013 koja pokazuje izuzetno odležavanje.
Galić Graševina 2008 je priča za sebe. Te godine bile su hladne noći, izražene kiseline (ukupna kiselost 6.2g/L) te je berba bila kasnija (24.9.).
Visoke, ali ujedno dobre – elegantne kiseline – dale su mogućnost dugogodišnjeg odležavanja. Ovo vino je jednom rječju: fantastično.

Ovdje dolazimo do bitnog zaključka: opstojnost odležanih graševina je činjenica, pogotovo ako to rade vrhunski stručnjaci uz odgovarajuću tehniku i klimatske uvjete.
U to smo se također uvjerili i na siječanjskom En Primeur kušanju graševina (a povlačimo paralelu i s malvazijama koje su premijerno kušanje imale u veljači). Izražene kiseline nove berbe jamče velik potencijal za duže odležavanje ovih sorti.

Zašto u Hrvatskoj svi hrle što prije doći do boce nove berbe?

Često nam i vinari, ali i prodavači u vinotekama, govore kako naši kupci silom žele doći već početkom proljeća do novih berbi koje su, po njima, ono najbolje što primjerice graševina ili malvazija mogu pružiti. Svježinu, voćnost, pitkost.

Tek vertikalnim kušanjem niza berbi istog vina dolazimo do zaključka o kvaliteti i prednostima svakog pojedinog vina, o tome kako odležava, uz koje jelo ga možemo spariti itd.
U tom svjetlu i priredbe poput En Primeur smatramo, a mnogi vinari će se složiti, datumski preuranjenima.

Evo tek jednog primjera: gore spomenuta Galić Graševina 2008 trenutno je u redovnoj ponudi vinske karte restorana Pelegrino chefa Rudolfa Štefana. Pričamo o restoranu koji je dobio, a ovih dana i potvrdio, jednu Michelinovu zvjezdicu.

Hoće li se uskoro smiriti to jurenje datuma i što ranije dovođenje nove berbe na police, kao i strah kupaca od kasnijih berbi? Voljeli bismo kada bi bilo tako… no izreka: “Bolje da propadne selo, nego običaji!” ovdje je i više nego adekvatna.

fotografije: Eat Out Zagreb, Vina Galić