U središtu dalmatinsko-splitske županije smjestio se pitoreskni grad Trilj. Usred Dalmatinske zagore ovaj gradić blage klime leži na Cetini čija sredina toka Trilju privlači mnoge ljubitelje prirode i avanturizma, ali i ljubitelje tradicionalnih zanata i pomalo zaboravljene gastronomije. Navedimo tek padišpanju (triljsku tortu) ili kolač od žmara (čvaraka). Recepte pogledajte na linku Turističke zajednice grada Trilja.
Trilj je udaljen na pola sata ugodne vožnje do Splita te neka tri sata vožnje od Zagreba. Dobra cestovna povezanost autocestom do Splita (i dalje Dubrovnika) ovaj gradić čini dostupnijim nego ikad prije.
A njegove ljepote, ljubaznost stanovnika i toplu dobrodošlicu osjetili smo i osobno u kratkom boravku prije godinu, dvije. I sami sebi obećali – u Trilj se vraćamo čim prije. U najužem području grada živi oko 2500 stanovnika, dok na širem području Trilja živi gotovo 10.000 stanovnika. Nije čudo da uz ljepote kojima triljska priroda obiluje, ovaj grad mostova ima petnaestak restorana te čak pedesetak kuća za odmor – velikim dijelom visoke kategorije – većina njih s bazenom. Tu je i jedan hotel, kao i ponešto apartmana i soba.
Ova odlična povezanost sa svim dijelovima Hrvatske čine ga vrlo poželjnom destinacijom. Bilo da želite odmor u unutrašnjosti i u netaknutoj pridori, bilo da želite put mora – Trilj vam može biti savršeno utočište i baza. Kako nam je u Istri više puta bio Žminj, krasno mjesto u unutrašnjosti iz kojeg smo za čas doputovali do mora, tako je to i u Trilju. Mir za poželjeti, a na moru ili u nekom od većih gradova obale možete biti vrlo brzo – savršeno.
Trilj njeguje tradiciju, narodne običaje i gostoljubivost. Tako je i za Uskrs
Pred kraj korizmenog vremena najvažnije točke su Cvjetnica i Veliki tjedan. Cvjetnica, Cvjetna nedjelja ili Cvitnica je nedjelja pred Uskrs. Subotu prije Cvjetnice bio je običaj brati proljetno cvijeće, najčešće ljubičice i jaglace. Sutradan ujutro, kad osvane Cvjetna nedjelja, umivalo se u vodi s ubranim cvijećem. Nakon toga išlo bi se na misu nositi grančicu jele, masline ili lovora na blagoslov.
Veliki četvrtak u narodu je bio prozvan „zeljavim“ ili „zelenim“ budući da se jelo divlje zelje i beskvasna pogača. Sutradan prije podne, na Veliki petak, nije se smio obavljati nikakav posao, a pogotovo se nije smjelo orati, osim kod susjeda ili suseljana.
Zato se posebno tada pilo crno vino, a to u skladu s pučkim vjerovanjem o pretvaranju vina u krv. Veliki je petak bio dan posta, kako i danas kažu stariji „zapovidni post“, pa se jela nemasna hrana i bojala su se uskrsna jaja bojama dobivenima od biljaka. Točnije, jaja su se kuhala u ljusci crvenog luka kako bi dobila prirodnu crvenkasto-smeđu boju, a dodatno su se povezivala u komade hulahopke te vezivala uz razne oblike listova i cvijeća kako bi ostavila svijetli otisak. Primjer donosimo na našoj fotografiji koju smo fotografirali ovih dana.
Uz ova krasna tradicionalno oslikana jaja pripremili smo i pincu koju u Trilju (a i u još nekim dijelovima Hrvatske) zovu sirnica. Hranu Triljani nose na Veliku subotu na posvetu u crkvu kako bi na Uskrs uživali u obiteljskom uskrsnom doručku.
Ispod donosimo recept sirnice (pince) koji smo dobili direktno iz Trilja. Količina je dostatna za 3 sirnice.
Sastojci:
1kg brašna
5 jaja
25 dkg šećera
2 vanilija šećera
1 dcl ulja
1/3 maslaca
2 Kvasca
3 dcl mlijeka
Sol, limun (korica i sok), naranča (korica i sok), rum (po želji), ekstrakt ruže
Šećer rastopiti u toplom mlijeku, a maslac rastopiti u toplom ulju. U brašno dodati sve sastojke i umijesiti tijesto. Nek se odmara dok se ne udvostruči (oko 45 minuta). Ako se predugo kvasa, razvije se kiseo okus. Premjestiti tijesto na ravnu površinu i oblikovati tri sirnice, te ih pokriti da se opet dižu pola sata. Prije pečenja zarezati škarama oblik križa, premazati razmućenim žumanjskom i politi šećerom kojeg smo navlažili vodom da bude krupan. Peći na 180-200°C oko 20-25 min.
Najbolje od tradicije koju Trilj njeguje stoljećima ogleda se i u pripremi fantastičnih jela kakva ćete rijetko gdje naći kao ovdje: meso pod pekom, potočna pastrva, cetinski rakovi ili žabe na brudet, a tek domaći kruh pod pekom… Da ni ne spominjemo kravlji ili ovčji sir koji se priprema od mlijeka sa seoskih domaćinstava u blizini. Fantastično.
Za kraj naša velika preporuka za Trilj: imaju prekrasne vizure za bicikliste. Uz sve preporučeno, moramo spomenuti jedan od najljepših lokaliteta u triljskom kraju: Grabske mlinice.
Možda i najbolje ikad ovih pet mlinova u zadivljujućoj prirodi snimljeno je u filmu Turističke zajednice grada Trilja koji je nagrađen nagradom na 29. Međunarodnom festivalu INTERSTAS krajem 2022. godine, dakle vrlo recentno.
Ljupki Trilj očekuje još jedan Uskrs protkan tradicijom i običajima koji ne blijede ni danas, a sve više posjeta turista govori o ovoj donedavno skrivenoj lokaciji koju ćete prije ili kasnije – vjerujte nam – posjetiti i oduševiti se.
fotografije: Eat Out Zagreb (© Sva prava zadržana), TZ Trilj, Ivan Alebić, Emil Škare, Roko Pavlinušić
